Knjigovodstvene usluge Appaloosa zaglavlje

Sva prava zadržana © www.appaloosa.hr

Potočka ulica 30, 48260 Križevci

048/681-009;  095/517-47-37

info@appaloosa.hr

logo Appaloosa web bijeli logo Appaloosa web bijeli

Knjigovodstvene usluge

Home

O nama

Usluge

Zakon

Home

Knjigovodstvene usluge

Izrada web stranica

Sitemap

Izrada web stranica

Domena

Web hosting

Ponuda

SEO optimizacija

logo_Appaloosa
O nama Usluge Zakon Kontakt
Knjigovodstvene usluge Appaloosa
HSFI Opći porezni zakon Zakon o državnoj potpori Zakon o obrtu Zakon o PDV u Zakon o porezu na dobit Zakon o porezu na dohodak Zakon o računovodstvu Zakon o radu 2010 Zakon o zadrugama Zakon o obveznim odnosima Zakon o trgovačkim društvima
narodne novine logo

Izjava o odricanju od odgovornosti

Neslužbeni pregled iz Narodnih novina 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 86/01, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09, 22/12


ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

pročišćeni tekst

#

I. TEMELJNE ODREDBE

II. PREDMET OPOREZIVANJA

1. Isporuka dobara

2. Obavljene usluge

III. MJESTO OPOREZIVANJA

IV. POREZNI OBVEZNIK I POREZNI ZASTUPNIK

V. NASTANAK POREZNE OBVEZE

VI. POREZNA OSNOVICA

VII. POREZNA STOPA

VIII. POREZNA OSLOBOĐENJA

1. Porezna oslobođenja u tuzemstvu

2. Porezna oslobođenja pri uvozu

3. Porezna oslobođenja pri izvozu

3.a Porezna oslobođenja za isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom

3.b Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

4. Izvozne isporuke dobara

IX. ISPOSTAVLJANJE RAČUNA

X. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE POREZA, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PLAĆANJE POREZA

1. Razdoblje oporezivanja

2. Obračunavanje poreza

3. Postupak oporezivanja

4. Plaćanje poreza

XI. ODBITAK PRETPOREZA

XII. POVRAT POREZA

1. Povrat poreza

2. Povrat poreza inozemnim poduzetnicima

XIII. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

1. Posebni postupak oporezivanja malih poduzetnika

2. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete

XIV. OBVEZA VOĐENJA KNJIGOVODSTVA, ČUVANJA DOKUMENTACIJE I NADZOR

1. Obveza vođenja knjigovodstva

2. Čuvanje dokumentacije

3. Nadzor

XV. PRAVNA SREDSTVA

XVI. OVLAŠTENJA MINISTRA FINANCIJA

XVII. KAZNENE ODREDBE

XVIII. PRIJELAZNE ODREDBE

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u iz NN 87/09

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u iz NN 22/12

SADRŽAJ - ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST



I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Porez na dodanu vrijednost obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Porez na dodanu vrijednost prihod je državnoga proračuna.


II. PREDMET OPOREZIVANJA

Članak 2.

(1) Porez na dodanu vrijednost plaća se 

1. na isporuke svih vrsta dobara (proizvoda, roba, novoizgrađenih građevina, opreme i sl.) i sve obavljene usluge u tuzemstvu uz naknadu: 

a) koje poduzetnik izvrši baveći se svojom gospodarskom ili drugom djelatnosti, 

b) koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka državnih tijela.

2. na uvoz dobara u tuzemstvo pri čemu se pod uvozom razumijeva i unos i prijam i drugi oblici uvoza dobara.

(2) Tuzemstvo je, u smislu ovoga Zakona, teritorij Republike Hrvatske, osim slobodnih zona utvrđenih posebnim zakonom.

(3) Poduzetnikom se, u smislu ovoga Zakona, smatra pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Poduzeće, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća gospodarsku ili drugu djelatnost poduzetnika.


1. Isporuka dobara

Članak 3.

(1) Isporukom dobara poduzetnik ili njegov opunomoćenik omogućuje kupcu ili njegovu opunomoćeniku raspolaganje tim dobrima.

(2) Isporukom dobara iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i: 

1. isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i slično, 

2. razmjena dobara.

(3) Razmjenom dobara u smislu ovoga članka smatraju se isporuke dobara koje se obavljaju kao naknada za isporuke drugih dobara ili obavljenih usluga.

(4) Isporukom dobra u smislu odredbe ovoga članka ne smatra se isporuka zemljišta (poljoprivrednog, građevinskog, izgrađenog ili neizgrađenog).

(5) Isporukama dobara uz naknadu smatra se ako porezni obveznik ili njegovi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetničke svrhe, a za ta dobra se u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza. Isporukama dobara uz naknadu ne smatra se besplatno davanje uzoraka u razumnim količinama kupcima ili budućim kupcima, i davanje poklona u vrijednosti do 80,00 kuna u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet da se daju povremeno i ne istim osobama.


2. Obavljene usluge

Članak 4.

(1) Obavljene usluge su sve one usluge koje se ne smatraju isporučenim dobrima u smislu članka 3. ovoga Zakona.

(2) Obavljenim uslugama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se i: 

1. prijenos imovinskih prava, 

2. trpljenje neke radnje ili suzdržavanje od neke radnje, 

3. razmjena usluga.

(3) Razmjenom usluga, u smislu ovoga članka, smatra se obavljanje usluga kao naknade za isporuke dobara ili drugih usluga.

(4) Uslugama obavljenima uz naknadu smatra se:

1. korištenje dobara koja čine dio poduzetničke imovine od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na dodanu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti,

2. obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe.

(5) Ako porezni obveznik djelujući u vlastito ime ali za račun druge osobe sudjeluje u obavljanju usluga, smatra se da je sam primio i obavio te usluge.


III. MJESTO OPOREZIVANJA

Članak 5.

(1) Porez na dodanu vrijednost plaća se prema mjestu isporuke dobara ili obavljanja usluga, pri čemu se tuzemstvo smatra jednim mjestom isporuke dobara, odnosno obavljanja usluga.

(2) Mjestom isporuke dobara razumijeva se: 

1. mjesto gdje se dobro nalazi u trenutku isporuke ako nije otpremljeno. Ako je dobro otpremljeno, tada se smatra da je mjesto isporuke dobra ono mjesto na kojemu se ono nalazilo na početku otpreme, 

2. mjesto postavljanja dobra koje postavlja isporučitelj ili netko u njegovo ime.

(3) Mjestom obavljanja usluga razumijeva se sjedište poduzeća koje obavlja usluge ili mjesto gdje se usluge stalno obavljaju. Ako uslugu obavi poslovna jedinica, onda se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice. Ako takvo mjesto ne postoji, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje poduzetnik koji obavlja uslugu ima svoje stalno boravište ili prebivalište.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, mjestom obavljanja usluga smatra se: 

1. mjesto gdje se nalazi nekretnina ako se radi o uslugama u svezi s tom nekretninom, uključujući i najam ili zakup, 

2. dionica puta gdje se obavlja prijevoz. Ako se usluga prijevoza ne obavlja samo u tuzemstvu, tada se ovaj Zakon primjenjuje samo na dio usluge koji otpada na tuzemstvo, 

3. mjesto gdje je usluga stvarno obavljena: 

a) kada se radi o umjetničkim, znanstvenim, nastavnim, športskim, zabavnim ili sličnim uslugama i njihovim organiziranjem, 

b) kada se radi o pomoćnim uslugama u prijevozu, kao što su: utovar, istovar, uskladištenje, ili druge usluge u svezi s tim ili s uslugama prijevoza iz točke 2. ovoga stavka, 

c) kada se radi o uslugama koje se obavljaju na pokretnim fizičkim dobrima, uslugama stručnoga mišljenja, procjeni i ocjeni tih dobara, 

4. za posredničke usluge, mjesto isporuke dobra ili obavljene usluge za koju je obavljeno posredovanje.

(5) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je primatelj jedne od usluga iz stavka 6. ovoga članka poduzetnik, tada se smatra da je usluga obavljena tamo gdje je sjedište poduzeća primatelja. Ako se usluga obavlja poslovnoj jedinici, tada se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto sjedišta poslovne jedinice primatelja. Navedeno se ne odnosi na usluge iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Uslugama iz stavka 5. ovoga članka smatraju se: 

1. prijenos, ustupanje i korištenje autorskih prava, patenata, licencija, zaštitnog znakovlja i sličnih prava te odricanje od tih prava, 

2. promidžbene usluge, uključujući i usluge posredovanja u tim uslugama, 

3. usluge: inženjera, odvjetnika, revizora, računovođa, tumača, prevoditelja i druge slične usluge savjetovanja, 

4. usluge obrade podataka, 

5. ustupanje informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvu, 

6. bankarske i financijske usluge te usluge osiguranja, uključujući reosiguranje, uz iznimku iznajmljivanja sefova, 

7. ustupanje osoblja, 

8. iznajmljivanje pokretnih dobara, osim prijevoznih sredstava, 

9. odustajanje od obavljanja poslovne djelatnosti, 

10. omogućavanje pristupa do sustava za distribuciju prirodnog plina ili električne energije i prijevoza ili prijenosa putem tih sustava te obavljanje drugih usluga koje su s time izravno povezane,

11. telekomunikacijske usluge,

12. usluge radijskog i televizijskog emitiranja,

13. elektronički obavljene usluge,

14. sve usluge posredovanja u svezi s uslugama iz ovoga stavka.

(7) Iznimno od odredbi stavka 3. i 5. ovoga članka, radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja, neoporezivanja ili stjecanja neopravdanih povlastica, ministar financija može propisati da se mjestom obavljanja usluge smatra mjesto gdje se usluga koristi odnosno obavlja.

IV. POREZNI OBVEZNIK I POREZNI ZASTUPNIK

Članak 6.

(1) Porezni obveznik je: 

1. poduzetnik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge iz članka 2. stavka 1. točke 1., osim poduzetnika iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona, 

2. uvoznik prema članku 2. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona,

3. poduzetnik koji na području Republike Hrvatske nema sjedište, poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, osim usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obračunati i uplatiti porez na temelju članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, 

4. izdavatelj računa iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona i

5. domaći poduzetnik iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Tijela državne vlasti, tijela državne i lokalne samouprave i uprave, političke stranke, sindikati i komore ne smatraju se poduzetnicima u smislu članka 2. stavka 3. ovoga Zakona ako obavljaju poslove u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Ako obavljaju gospodarsku ili drugu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlastica, tada će Porezna uprava rješenjem utvrditi da su porezni obveznici za tu djelatnost.

Članak 6.a

(1) Porezni obveznik iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, mora imenovati poreznog zastupnika te ga opunomoćiti za zaprimanje pismena i obavljanje svih poslova u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem poreza.

(2) Porezni zastupnik mora biti porezni obveznik sa sjedištem odnosno prebivalištem u tuzemstvu koji je registriran kao obveznik poreza na dodanu vrijednost.

(3) Porezni zastupnik iz stavka 1. ovoga članka obvezno se prijavljuje Poreznoj upravi s podacima o sebi i inozemnim poduzetnicima koje zastupa. Nakon prijave Porezna uprava poreznom zastupniku izdaje odobrenje, ako ispunjava uvjete za obavljanje poslova poreznog zastupnika.

(4) Porezna uprava ima pravo uskratiti izdavanje odobrenja ili oduzeti izdano odobrenje ako je porezni zastupnik kažnjen na temelju pravomoćnog rješenja za prekršaj, odnosno ako je dužnik poreza ili drugih javnih davanja.

(5) Porezni zastupnik jamči za plaćanje poreza.

(6) Ministar financija propisuje odredbe za provedbu ovoga članka.

V. NASTANAK POREZNE OBVEZE

Članak 7.

(1) Pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema izdanim računima (članak 17. stavak 1.), porezna obveza nastaje: 

1. za isporuke dobara istekom obračunskog razdoblja iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, u kojemu su obavljene, 

2. za usluge istekom obračunskog razdoblja, iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona, u kojemu su obavljene. Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunane.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i u slučajevima iz članka 15. stavka 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Za slučajeve iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mjerodavni za odbitak pretporeza.

(4) Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su ·naplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti račun prema članku 15. stavku 3. ovoga Zakona.

(5) Pri uvozu dobara porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Porez obračunava i naplaćuje carinarnica koja provodi carinski postupak zajedno s obračunom i naplatom carinskog duga, prema propisima i obračunu o naplati carinskog duga.

(6) U slučajevima iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. ovoga Zakona porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

(7) Pri obračunu poreza na dodanu vrijednost, prema primljenim naknadama (članak 17. stavak 3.), porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena ili naplaćena.

VI. POREZNA OSNOVICA

Članak 8.

(1) Osnovica poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge. U poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe.

(2) U poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa.

(3) Ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako je porez na dodanu vrijednost obračunan i plaćen pri uvozu odbijen kao pretporez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ispravak porezne osnovice obavlja se i u slučaju kada se porezna osnovica promijeni na više. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica.

(4) Ako se prenosi pravo koje se odnosi na posjedovanje založnice, tada je porezna osnovica cijena založnice uvećana za razliku do tržišne vrijednosti založenog dobra.

(5) Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je vrijednost dobara ili usluga koje su predmet razmjene.

(6) U slučajevima isporuke dobara i obavljanja usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1.b, članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. ovoga Zakona porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge.

(7) Ako se neka gospodarska cjelina ili pogon u cijelosti prenese, tada je osnovica pojedinačna naknada za svaki preneseni predmet s tim, da zbroj svih tih pojedinačnih naknada čini ukupnu naknadu za tu gospodarsku cjelinu ili pogon umanjenu za vrijednost nekretnina koje se oporezuju po posebnom propisu. Preuzeti se dugovi ne odbijaju od osnovice. Ako obračunani porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodarske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim.

Članak 9.

(1) Poreznu osnovicu pri uvozu dobara u smislu članka 2. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona čini carinska vrijednost utvrđena prema carinskim propisima. Ako nisu uključeni u carinsku vrijednost, u poreznu osnovicu bit će uključeni:

a) carina, posebni porezi, pristojbe i slična davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara, osim poreza na dodanu vrijednost, te

b) troškovi kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja, nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu.

(2) Prvo mjesto odredišta iz stavka 1. točke b. ovoga članka jest mjesto navedeno u otpremnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

(3) Ako se neko dobro izveze u inozemstvo, i u inozemstvu se oplemeni, pa izvoznik ili netko drugi to dobro opet uveze, tada se porezna osnovica, iznimno od stavka 1. ovoga članka, utvrđuje prema naknadi plaćenoj za oplemenjivanje. Ako takva naknada nije plaćena, tada se porezna osnovica utvrđuje prema vrijednosti povećanoj zbog oplemenjivanja.

VII. POREZNA STOPA

Članak 10.

Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 25%.  (od 01.03.2012.g.)


Članak 10a.

(1) Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 0% na: 

a) sve vrste kruha, 

b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom u tekućem stanju, svježe, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, čokoladnog mlijeka i drugih mliječnih proizvoda), nadomjestke za majčino mlijeko, 

c) knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko obrazovanje, otisnute na papiru ili na drugim nositeljima teksta uključivo i CD-ROM, video kasetu i audio kasetu, 

d) lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, 

e) proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo - implantati (srčani zalisci, elektronski stimulatori, umjetni zglobovi, materijal za osteosintezu, stentovi, interauterini ulošci i dr.), te ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, osim zubnih nadomjestaka iz članka 11. stavka 1. točke e. ovoga Zakona,

f) znanstvene časopise,

g) usluge javnog prikazivanja filmova.

(2) Porez na dodanu vrijednost plaća se po stopi od 10% na:

a) usluge smještaja ili smještaja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata i usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge, 

b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima u skladu s posebnim propisima, (od 1. siječnja 2013.)

c) novine i časopise otisnute na papiru koji izlaze dnevno i periodično, osim na one koji u cijelosti ili uglavnom sadrže oglase ili služe oglašavanju.

d) jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu s posebnim propisima,

e) dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, u skladu s posebnim propisima,

f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži,

g) bijeli šećer od trske i šećerne repe.


VIII. POREZNA OSLOBOĐENJA


1. Porezna oslobođenja u tuzemstvu

Članak 11.

(1) Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su sljedeće isporuke od javnog interesa:

a) univerzalne poštanske usluge i s njima povezane isporuke svih pratećih dobara,

b) usluge bolničke dijagnostike, liječenja i zdravstvene njege i s njima usko povezane usluge koje se obavljaju na temelju javnih ovlasti, sukladno propisima na području zdravstvene zaštite u zdravstvenim ustanovama: domovima zdravlja, hitnoj medicinskoj pomoći, poliklinikama, općim i specijalnim bolnicama i klinikama, usluge zdravstvene njege koje obavljaju zdravstvene ustanove za njegu u kući, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije slične prirode te isporuke dobara povezane s liječenjem koje obave navedene ustanove,

c) usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja, fizioterapeuta, psihologa te usluge biokemijskih laboratorija povezanih s liječenjem, koje se pružaju u privatnoj praksi,

d) isporuke organa, tkiva i stanica, krvi i majčinog mlijeka,

e) usluge što ih obavljaju zubni tehničari u okviru svoje prakse te zubni nadomjesci koje isporučuju zubni tehničari i stomatolozi,

f) usluge što ih za svoje članove obavljaju udruženja osoba koje obavljaju djelatnosti oslobođene poreza ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udruženja od svojih članova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu njihova dijela troškova i da takvo oslobođenje ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja,

g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, uključujući one što ih obavljaju i isporučuju domovi za starije i nemoćne osobe, ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije koje se prema propisima Republike Hrvatske smatraju organizacijama socijalnog karaktera,

h) usluge i isporuke dobara povezane sa zaštitom djece i mladeži što ih obavljaju i isporučuju ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge organizacije koje se prema propisima Republike Hrvatske smatraju organizacijama socijalnog karaktera,

i) obrazovanje djece i mladeži, usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova te ustanova učeničkog i studentskog standarda, stručno obrazovanje ili prekvalifikacija odraslih, uključujući s time povezane isporuke dobara i obavljanje usluga što ih nude tijela s javnim ovlastima kojima je to cilj ili druge organizacije za koje se prema propisima Republike Hrvatske smatra da imaju slične ciljeve,

j) nastava koju privatno održavaju nastavnici, a koja obuhvaća obrazovanje u predškolskim, osnovnim, srednjim i visokoškolskim ustanovama te ustanovama učeničkog i studentskog standarda,

k) ustupanje osoblja vjerskih ili duhovnih institucija u svrhe regulirane točkama b., g., h. i i. ovoga članka, a kojima je cilj duhovna dobrobit,

l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne organizacije, čiji su ciljevi vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge općekorisne naravi, obavljaju u korist svojih članova za članarinu utvrđenu u skladu s pravilima tih organizacija, pod uvjetom da to oslobođenje neće narušiti tržišno natjecanje,

m) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara javnih ustanova u kulturi ili drugih organizacija u kulturi koje se takvima smatraju prema propisima Republike Hrvatske, i to: muzeja, galerija, arhiva, knjižnica, kazališta, orkestara i drugih glazbeno-scenskih te konzervatorskih i restauratorskih ustanova, ustanova za zaštitu spomenika kulture, umjetničkih organizacija i samostalnih umjetnika,

n) usluge i isporuke dobara ako to čine organizacije čije su djelatnosti oslobođene u skladu s odredbama točaka b), g), h), i), l), i m) ovoga članka u vezi s priredbama organiziranima za prikupljanje sredstava isključivo u njihovu korist, pod uvjetom da oslobođenje neće narušiti načela tržišnog natjecanja,

o) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeđenih osoba u vozilima posebno izrađenima za tu svrhu, ako to čine ovlaštene osobe,

p) pretplata za obavljanje djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih djelatnosti.


(2) Oslobođenja iz stavka 1. ovoga članka navedene ustanove, pravne osobe s javnim ovlastima ili druge organizacije ostvaruju pod uvjetom da djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima.

Članak 11.a

(1) Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođeno je sljedeće:

a) transakcije u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja, uključujući povezane usluge što ih obavljaju posrednici i zastupnici u osiguranju,

b) odobravanje i ugovaranje kredita te upravljanje kreditom od strane osobe koja ga odobrava,

c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama, kada to čini osoba koja odobrava kredit,

d) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi sa štednim i tekućim računima, plaćanjima, transferima, dugovima, čekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga,

e) transakcije, uključujući posredovanje, u vezi s valutama, novčanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja, uz iznimku kolekcionarskih predmeta odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novčanica koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaćanja ili kovanica od numizmatičkog interesa,

f) transakcije, uključujući posredovanje, ali ne i upravljanje i čuvanje, u vezi s dionicama, udjelima u trgovačkim društvima ili udruženjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvrđuje neko pravo nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvrđuju određena prava na nekretninama,

g) usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima koje obavljaju društva za upravljanje investicijskim fondovima, u skladu sa posebnim propisima,

h) isporuka poštanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za poštanske usluge u tuzemstvu, državnih i drugih sličnih biljega,

i) priređivanje lutrijskih igara, igara na sreću u casinima, igara klađenja i igara na sreću na automatima,

j) najam stambenih prostorija,

k) isporuke dobara koja se koriste isključivo za oslobođene djelatnosti iz članka 11. ovoga Zakona i odredaba ovoga članka, za čiju nabavu nije bio moguć odbitak pretporeza.

(2) Porez se prema ovome Zakonu ne plaća na promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka.

(3) Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje pri odobravanju kredita povezanog s obavljanjem isporuka dobara i usluga. Ove transakcije podliježu oporezivanju poreznom stopom kojom je oporeziva glavna transakcija.

Članak 11.b


Poreza na dodanu vrijednost oslobođene su isporuke dobara za čiju nabavu, odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza prema članku 20. stavku 11. ovoga Zakona.

2. Porezna oslobođenja pri uvozu

Članak 12.

Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođen je:

1. konačni uvoz dobara čija bi isporuka od strane poreznog obveznika u svim slučajevima bila oslobođena plaćanja poreza na području Republike Hrvatske,

2. uvoz osobne prtljage te dobara nekomercijalne naravi što ih putnici unose sa sobom iz inozemstva u vrsti, vrijednosti i količini utvrđenima carinskim propisima,

3. uvoz dobara kućanstva što ih pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizičke osobe koje su prethodno u drugoj zemlji boravile neprekidno najmanje dvanaest mjeseci, uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode,

4. uvoz dobara što ih osobe koje se preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi sklapanja braka uvoze, uključujući i darove dobivene prigodom sklapanja braka, uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, motorna vozila i opremu za obavljanje djelatnosti,

5. uvoz dobara koje su hrvatski i strani državljani s uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu, uz uvjete propisane carinskim propisima,

6. uvoz pomagala i instrumenata koje za vlastite potrebe i za potrebe školovanja unose učenici i studenti koji u Republiku Hrvatsku dolaze zbog školovanja, uz uvjete propisane carinskim propisima,

7. uvoz pošiljaka vrijednosti do 160,00 kuna poslanih iz inozemstva, uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, parfeme i toaletne vode,

8. uvoz dobara poduzetničke imovine koju radi nastavka obustavljene poduzetničke djelatnosti, zbog preseljenja u Republiku Hrvatsku, uvoze fizičke osobe koje su u zemlji prethodnog boravka obavljale takvu djelatnost najmanje dvanaest mjeseci, uz uvjete propisane carinskim propisima,

9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stočarstva, šumarstva, ribogojstva i pčelarstva dobivenih na posjedima koje državljani Republike Hrvatske, koji žive u pograničnom području, posjeduju u pograničnom području susjedne države, sjemena, umjetnih gnojiva i proizvoda za obrađivanje zemlje i uroda s tih posjeda, te uvoz priploda i drugih proizvoda koje dobiju od stoke koju drže na tim posjedima zbog poljodjelskih radova, ispaše ili zimovanja, uz uvjete propisane carinskim propisima,

10. uvoz terapeutskih supstanci ljudskog podrijetla i reagensa za određivanje krvne grupe i tipizaciju tkiva koji se upotrebljavaju za nekomercijalne svrhe, uzoraka referentnih tvari za kontrolu medicinskih proizvoda, uključujući laboratorijske životinje posebno uzgojene za potrebe znanstvenih istraživanja, lijekove i medicinske proizvode namijenjene za odobrena klinička, laboratorijska i farmakološko-toksikološka ispitivanja, te uvoz farmaceutskih proizvoda humane i veterinarske medicine za ljudsku i životinjsku uporabu na športskim priredbama, uz uvjete propisane carinskim propisima,

11. uvoz dobara posebno izrađenih i prilagođenih za osobnu uporabu, obrazovanje, kulturnu, socijalnu, profesionalnu i drugu rehabilitaciju slijepih, slabovidnih, gluhih, dijaliziranih, te mentalno ili fizički hendikepiranih osoba, kada ih uvoze ustanove ili organizacije registrirane za pružanje pomoći i rehabilitaciju takvih osoba, a dobivena su bez plaćanja naknade, uz uvjete propisane carinskim propisima,

12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, kao što su hrana, lijekovi, odjeća, obuća, posteljina, higijenske potrepštine i slično, koja radi besplatne podjele ugroženim osobama uvoze državne i druge registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Plaćanja poreza oslobođen je uvoz dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba koja žrtvama katastrofa besplatno dijele državne i druge registrirane humanitarne i dobrotvorne organizacije i ustanove. Plaćanja poreza oslobođen je i uvoz opreme koja se besplatno iz inozemstva šalje navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva. Oslobođenje se ostvaruje uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode, kavu i čaj te na motorna vozila, osim vozila prve pomoći,

13. uvoz odlikovanja i priznanja dobivenih u okviru međunarodnih događaja, te darova primljenih u okviru međunarodnih odnosa, kao i dobara, na temelju uzajamnosti, koja koriste šefovi država ili njihovi predstavnici pri službenim posjetima Republici Hrvatskoj, uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića te duhan i duhanske proizvode,

14. uvoz uzoraka dobara neznatne vrijednosti koji služe za naručivanje istovrsnih dobara i koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe, uz uvjete propisane carinskim propisima,

15. uvoz tiskanog i promidžbenog materijala koji šalju osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, uz uvjete propisane carinskim propisima,

16. uvoz dobara koja se koriste ili troše na sajmovima, izložbama i sličnim priredbama, uz uvjete propisane carinskim propisima. Oslobođenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanske proizvode te kruta, tekuća i plinovita goriva,

17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju i testiranju i koja se nakon takva korištenja u cijelosti unište, uz uvjete propisane carinskim propisima,

18. uvoz žigova, robnih marki, patenata, modela, nacrta i prateće dokumentacije, te obrazaca za priznavanje izuma, patenata, inovacija i slično, koji se dostavljaju nadležnim tijelima za zaštitu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog vlasništva, uz uvjete propisane carinskim propisima,

19. uvoz turističkog informativnog materijala koji se dijeli besplatno i čiji je cilj predstaviti stranu turističku ponudu, uz uvjete propisane carinskim propisima,

20. uvoz dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka:

a) dokumenata koji se besplatno šalju javnim službama,

b) publikacija stranih vlada i službenih međunarodnih tijela namijenjenih za besplatno dijeljenje,

c) glasačkih listića za izbore u organizaciji tijela osnovanih u drugim državama,

d) predmeta koji se kao dokazi ili u slične svrhe dostavljaju sudovima i drugim službenim tijelima,

e) uzoraka potpisa i tiskanih cirkularnih pisama koja se šalju u okviru uobičajene razmjene informacija između javnih službi ili bankarskih institucija,

f) službenih tiskanica koje se šalju Hrvatskoj narodnoj banci,

g) izvješća, izjava, bilješki, prospekata, formulara zahtjeva i drugih dokumenata koje izdaju trgovačka društva sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i koji se šalju imateljima ili potpisnicima vrijednosnih papira izdanih od takvih trgovačkih društava,

h) snimljenih nosača podataka (bušenih kartica, zvučnih snimki, mikrofilmova, itd.) za prijenos informacija koje se besplatno šalju primateljima, ukoliko oslobođenje ne dovodi do zlouporabe ili značajnog narušavanja tržišnog natjecanja,

i) spisa, arhivskog materijala, tiskanih obrazaca i drugih dokumenata za korištenje na međunarodnim skupovima, konferencijama i kongresima, te izvješća o takvim skupovima,

j) nacrta, tehničkih crteža, kopija nacrta na prozirnom papiru, opisa i drugih sličnih dokumenata uvezenih s ciljem pribavljanja ili izvršavanja narudžbi ili sudjelovanja u natječaju raspisanom u Republici Hrvatskoj,

k) dokumenata koji će se koristiti u ispitivanjima koje u Republici Hrvatskoj provode ustanove osnovane u drugoj državi,

l) tiskanih obrazaca koji će se u okviru međunarodnih ugovora koristiti kao službeni dokumenti u međunarodnom prometu vozila ili dobara,

m) tiskanih obrazaca, naljepnica, karata i sličnih dokumenata koje prijevoznička ili hotelska poduzeća smještena u drugim državama šalju putničkim agencijama osnovanima u Republici Hrvatskoj,

n) tiskanih obrazaca i karata, teretnica, tovarnih listova i drugih komercijalnih i službenih dokumenata,

o) službenih tiskanih obrazaca nacionalnih i međunarodnih tijela i tiskanica u skladu s međunarodnim standardima koje udruge drugih država šalju odgovarajućim udrugama u Republici Hrvatskoj za distribuciju,

p) fotografija, dijapozitiva i klišeja za fotografije, s tekstom ili bez teksta, koji se šalju novinskim agencijama i izdavačima časopisa,

r) predmeta proizvedenih od strane Organizacije ujedinjenih naroda ili neke od njenih specijalnih agencija, bez obzira na njihovu namjeravanu svrhu,

s) kolekcionarskih predmeta i umjetničkih djela obrazovnog, znanstvenog ili kulturnog obilježja, koja nisu namijenjena prodaji i koja uvoze muzeji, galerije i druge ustanove s odobrenjem nadležnih tijela za bescarinski uvoz tih dobara, a oslobođenje se odobrava samo pod uvjetom da se odnosni predmeti uvoze besplatno ili, ako se uvoze za novac, da ih ne isporučuje osoba koja je porezni obveznik,

t) službenih publikacija izdanih uz odobrenje države izvoznice, međunarodnih institucija, regionalnih i lokalnih tijela vlasti te javnopravnih tijela osnovanih u državi izvoznici i tiskanica koje u povodu nacionalnih izbora u zemlji iz koje tiskanice potječu distribuiraju strane političke organizacije koje su službeno priznate u drugim državama ukoliko je na takve publikacije i tiskanice plaćen porez u državi izvoznici i ako one nisu oslobođene poreza na izvoz,

21. uvoz pomoćnog materijala za zaštitu dobara i za skrb o živim životinjama tijekom transporta, uz uvjete propisane carinskim propisima,

22. uvoz goriva i maziva sadržanog u tvornički ugrađenim spremnicima cestovnih motornih vozila i specijalnim kontejnerima, uz uvjete propisane carinskim propisima,

23. uvoz kovčega s umrlim osobama, urni s pepelom umrlih osoba, cvijeća, vijenaca i drugih uobičajenih ukrasnih pogrebnih predmeta, te dobara namijenjenih gradnji, održavanju ili ukrašavanju groblja i spomenika žrtvama rata na području Republike Hrvatske, uz uvjete propisane carinskim propisima,

24. uvoz dobara sadržanih u pošiljkama koje fizičke osobe iz inozemstva besplatno šalju fizičkim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te pošiljke nisu komercijalne naravi i da odgovaraju propisanoj vrsti, količini i vrijednosti, uz uvjete propisane carinskim propisima,

25. ponovni uvoz dobara od osobe koja ih je izvezla, u stanju u kojem su bila izvezena, ako su ta dobra oslobođena plaćanja carine,

26. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma ako su oslobođena plaćanja carine,

27. uvoz dobara od međunarodnih organizacija koje kao takve priznaje Republika Hrvatska ili od strane članova takvih organizacija, u skladu s ograničenjima i uvjetima propisanima međunarodnim sporazumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovu sjedištu,

28. uvoz dobara od strane oružanih snaga drugih država članica NATO saveza za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati, kao i za opskrbu njihovih menza ili kantina, ako te snage sudjeluju u zajedničkim vojnim akcijama,

29. uvoz neprerađenog ili prerađenog ulova u luke, ali još neisporučenog, od strane ribarskih poduzeća koja se bave morskim ribolovom,

30. uvoz zlata Hrvatske narodne banke,

31. usluge koje se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih usluga uključena u poreznu osnovicu u skladu s odredbom članka 9. stavka 1. ovoga Zakona,

32. privremeni uvoz dobara koji je prema međunarodnoj konvenciji o privremenom uvozu i carinskim propisima oslobođen od plaćanja carine,

33. usluge koje se neposredno odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava odobrila privremeno korištenje u tuzemstvu. To se ne odnosi na usluge u vezi s prijevoznim sredstvima, paletama i kontejnerima,

34. dobra u provozu kroz carinsko područje Republike Hrvatske, uključujući prijevozne i sve druge otpremne usluge.


3. Porezna oslobođenja pri izvozu

Članak 13.

(1) Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su: 

1. izvozne isporuke dobara i oplemenjenih dobara, uključujući prijevozne i sve druge otpremne usluge, 

2. isporuke dobara u slobodnu zonu, slobodna i carinska skladišta te isporuke dobara unutar slobodne zone, slobodnih i carinskih skladišta,

3. isporuke dobara ovlaštenim tijelima koja ih izvoze izvan Republike Hrvatske, u okviru njihovih humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti izvan Republike Hrvatske,

4. isporuke dobara, osim naftnih derivata, koja putnici u okviru putničkog prometa sami otpreme ili prevezu iz Republike Hrvatske ili to netko obavi u njihovo ime. Oslobođenje se primjenjuje isključivo uz sljedeće uvjete:

a) ako putnik nema prebivalište ni uobičajeno boravište na području Republike Hrvatske, što dokazuje putovnicom ili osobnom iskaznicom,

b) ako je ukupna vrijednost isporuke, uključujući porez na dodanu vrijednost, veća od 740,00 kuna,

c) ako su dobra prevezena izvan Republike Hrvatske prije isteka roka od tri mjeseca, te

d) ako postoji dokaz o izvozu, račun i obrazac potvrđen od carinarnice na području koje su dobra iznesena iz Republike Hrvatske,

5. pri izvozu dobara iz točke 4. ovoga stavka oslobođenje se ostvaruje kad porezni obveznik – isporučitelj dobara primi dokaz o izvozu. Već obavljeno oporezivanje izvoza porezni obveznik može ispraviti u obračunskom razdoblju u kojemu je zaprimljen dokaz o izvozu.

(2) Za primjenu poreznog oslobođenja iz ovoga članka potrebni su dokazi o izvozu i knjigovodstvene evidencije koje propisuje ministar financija.


3.a Porezna oslobođenja za isporuke dobara i usluga koje su izjednačene s izvozom

Članak 13.a

Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su:

a) isporuke dobara i obavljene usluge diplomatskim i konzularnim predstavništvima, pod uvjetom uzajamnosti,

b) isporuke dobara i obavljene usluge međunarodnim organizacijama koje kao takve priznaje Republika Hrvatska i članovima tih organizacija, uz ograničenja i pod uvjetima propisanima međunarodnim sporazumima o osnivanju takvih organizacija ili sporazumima o njihovu sjedištu,

c) isporuke dobara i obavljene usluge na području Republike Hrvatske za potrebe oružanih snaga drugih država članica NATO saveza ili civilnog osoblja koje ih prati te za opskrbu njihovih menza i kantina, kada te snage sudjeluju u zajedničkim vojnim akcijama.


3.b Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

Članak 13.b

(1) Plaćanja poreza na dodanu vrijednost oslobođene su:

a) isporuke dobara za opskrbu plovila, osim isporuke goriva, koja se koriste za plovidbu na otvorenome moru i za prijevoz putnika uz naknadu, za potrebe komercijalnih i industrijskih djelatnosti te plovila koja se koriste za spašavanje ili pomoć na moru,

b) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova prema Carinskoj tarifi, tarifnoj oznaci 8906 10 00, koji napuštaju Republiku Hrvatsku ploveći prema stranim lukama ili sidrištima,

c) isporuke, preinake, popravci i održavanje plovila iz točke a. ovoga stavka te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u plovila ili se u njima koristi,

d) isporuke, preinake, popravci, održavanje, iznajmljivanje i unajmljivanje letjelica kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu pretežno na međunarodnim linijama te isporuke, iznajmljivanje, popravci i održavanje opreme koja je ugrađena u letjelice ili se u njima koristi,

e) isporuke goriva i dobara za opskrbu letjelica iz točke d. ovoga stavka,

f) obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki c. ovoga stavka, koje služe neposredno za potrebe plovila iz točke a. ovoga stavka ili njihova tereta,

g) obavljanje usluga, osim onih navedenih u točki d. ovoga stavka, koje služe neposredno za potrebe letjelica iz točke d. ovoga stavka ili njihova tereta.

(2) Porezni obveznik mora imati knjigovodstvene dokaze o ispunjenju uvjeta navedenih u stavku 1. ovoga članka.


4. Izvozne isporuke dobara

Članak 14.

(1) Izvozne isporuke dobara su: 

1. kada poduzetnik, koji se u smislu carinskih propisa smatra carinskim obveznikom, predmet isporuke pošalje u inozemstvo, 

2. kada poduzetnik, koji se u smislu carinskih propisa smatra carinskim obveznikom, predmet isporuke koji je primio iz inozemstva, nakon oplemenjivanja vraća inozemnom naručitelju.

(2) Inozemni naručitelj u smislu stavka 1. točke 2. ovoga članka je: 

1. naručitelj koji ima prebivalište ili sjedište u inozemstvu ili 

2. inozemna poslovna jedinica tuzemnog poduzetnika.

(3) Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika ne smatra se inozemnim naručiteljem.

(4) Privremeni izvoz dobara ne smatra se izvozom u smislu ovoga Zakona.


IX. ISPOSTAVLJANJE RAČUNA

Članak 15.

(1) Porezni obveznik mora ispostaviti račun za isporučena dobra ili obavljene usluge te na računu posebno iskazati porez na dodanu vrijednost. Ako se isporučuju dobra ili obavljaju usluge koje su oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost na računu treba navesti da porez na dodanu vrijednost nije zaračunan. Ako se radi o isporuci dobara iz članka 22.a stavka 2. ovoga Zakona, na računu treba navesti da se radi o posebnom postupku oporezivanja marže.

(2) Račun je svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži obračunava isporučena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnomu prometu.

(3) Račun mora sadržavati ove podatke: 

1. mjesto izdavanja, broj i nadnevak, 

2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), 

3. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca), 

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 

5. nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga, 

6. iznos naknade (cijene) isporučenih dobara ili obavljenih usluga, razvrstane po poreznoj stopi, 

7. iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi,

8. zbrojni iznos naknade i poreza.

(4) Ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili obavljene usluge iskaže porez na dodanu vrijednost viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje viši iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.

(5) Ako netko u nekomu računu za isporučena dobra i obavljene usluge izdvojeno iskaže porez na dodanu vrijednost, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos, osim kad ispravi račun izdan primatelju u skladu sa člankom 8. stavkom 3. ovoga Zakona.

(6) Računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke: 

1. broj i nadnevak izdavanja, 

2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.) 

3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga, 

4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

(7) Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljene usluge naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati preko naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način.

(8) Iznimno od odredbi stavka 1. i 6. ovoga članka računi se ne moraju ispostavljati ako se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, lutrije, športske prognoze, lota, velda, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica te pri prodaji na tržnicama i otvorenim prostorima.

(9) Porezni obveznici iz stavka 7. ovoga članka obvezni su na svakom prodajnom mjestu vidno istaknuti obavijest o obvezi izdavanja i uzimanja računa.

(10) Kupci su obvezni uzeti račun, isječak vrpce ili potvrdnicu iz naplatnog uređaja i imati ih pri izlasku iz radnje ili drugog poslovnog prostora te ih pokazati na zahtjev ovlaštene osobe.


X. RAZDOBLJE OPOREZIVANJA, OBRAČUNAVANJE POREZA, POSTUPAK OPOREZIVANJA I PLAĆANJE POREZA

1. Razdoblje oporezivanja

Članak 16.

(1) Razdoblje oporezivanja je kalendarska godina. Ako je porezni obveznik poslovao samo tijekom dijela kalendarske godine, tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja.

(2) Obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i porez na dodanu vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna, obračunska razdoblja su od 1. do posljednjeg dana u tromjesečju. Ovaj se poduzetnik može odlučiti za podnošenje prijava za razdoblja iz stavka 2. ovoga članka. (od 1. siječnja 2013.)

2. Obračunavanje poreza

Članak 17.

(1) Porezni obveznik obračunava porez na dodanu vrijednost, prema izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge u obračunskomu razdoblju.

(2) Kao iznosi izdanih računa iz stavka 1. ovoga članka smatraju se iznosi iz članka 7. stavka 4. i 6., iznosi iz članka 15. stavka 4. i 5. te naplaćeni iznosi iz članka 15. stavka 8. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, poduzetnik koji je obveznik poreza na dohodak, porez na dodanu vrijednost obračunava prema primljenim (naplaćenim) naknadama. Ako se promijeni način obračuna poreza, tada se prometi ne smiju obuhvatiti dvostruko niti smiju ostati neoporezovani. Oporezivanje prema naplaćenim naknadama ne može se primijeniti pri prijenosu pogona.

(4) Od poreza na dodanu vrijednost obračunanog prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga članka, odbija se pretporez u smislu članka 20. stavka 1., 2. i 4. ovoga Zakona.

(5) Od poreza na dodanu vrijednost obračunanog prema odredbama stavka 3. ovoga članka odbija se pretporez u smislu članka 20. stavka 1., 2. i 4. ovoga Zakona ako je plaćen.

3. Postupak oporezivanja

Članak 18.

(1) Porezni obveznik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati je u prijavi poreza. Porezni obveznik mora prijavu poreza predati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu na propisanom obrascu do zadnjega dana u tekućem mjesecu po proteku obračunskog razdoblja.

(2) Konačni obračun poreza na dodanu vrijednost porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu do kraja travnja, a porezni obveznik iz članka 17. stavka 3. ovoga Zakona do kraja veljače tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od prestanka poslovanja.

(3) Ako porezni obveznik u propisanom roku ne podnese poreznu prijavu ili konačni obračun ili nema propisanu dokumentaciju i porezne evidencije, Porezna uprava i Financijska policija mogu procijeniti poreznu obvezu na temelju obavljenog nadzora, usporedbom s poreznim obveznikom koji obavlja sličnu djelatnost ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika.

4. Plaćanje poreza

Članak 19.

(1) Obračunani i prijavljeni porez na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave, odnosno konačnog obračuna poreza.

(2) Ako domaćemu poduzetniku uslugu obavi poduzetnik sa sjedištem u inozemstvu, domaći poduzetnik porez plaća u roku iz stavka 1. ovoga članka na propisani uplatni račun.

(3) Ministar financija propisuje uplatne račune poreza na dodanu vrijednost.

(4) Naloge poreznog obveznika za uplatu poreza na dodanu vrijednost kao i izvršna rješenja tijela nadležnih za porezni nadzor, ovlaštene organizacije za platni promet izvršavaju prije svih drugih obveza poreznog obveznika.


XI. ODBITAK PRETPOREZA

Članak 20.

(1) Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost iskazan na računima za isporuke dobara i usluge koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku u poduzetničke svrhe.

(2) Pretporez je iznos poreza na dodanu vrijednost koji je obračunala i naplatila carinarnica pri uvozu prema odredbama članaka 7. stavka 5. kao i iznos poreza kojeg je platio domaći poduzetnik iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez sadržan u računima za primljena dobra i obavljene usluge što ih koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga: 

1. oslobođenih plaćanja poreza na dodanu vrijednost u tuzemstvu (članak 11. i 11.a), 

2. u inozemstvu, koje bi bile oslobođene od poreza da su obavljene u tuzemstvu, 

3. beZ naknade, koje bi bile oslobođene od poreza.

(4) Porezni obveznik može odbiti pretporez koji se odnosi na usluge i isporuke iz članka 12. točke 34. te na izvoz dobara i drugih isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 13., 13.a i 13.b ovoga Zakona.

(5) Ako se glede nekog gospodarskog dobra unutar roka od pet godina od kalendarske godine početka uporabe promijene uvjeti koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Kada se radi o nekretninama, tada se umjesto razdoblja od pet godina uzima razdoblje od deset godina.

(6) Ako poduzetnik koristi primljena ili uvezena dobra i usluge koje su mu obavljene djelomično za isporuke dobara i obavljanje usluga koje isključuju odbitak pretporeza, tada se može odbiti samo onaj dio pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopušten odbitak pretporeza. Iznos pretporeza koji se odnosi na isporuke dobara i usluge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez poreza na dodanu vrijednost za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupan iznos isporuka bez poreza na dodanu vrijednost. Iznimno, poduzetnik može dio pretporeza koji može odbiti utvrđivati odvojeno za svaki dio svog poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu. Ministar financija propisuje način izračuna dijela pretporeza koji se može odbiti.

(7) Ako porezni obveznik na računu iskaže viši iznos poreza nego što ga duguje prema ovomu Zakonu (članak 15. stavak 4.), tada primatelj isporučenih dobara i obavljenih usluga taj viši iznos poreza ne može odbiti kao pretporez. To vrijedi i onda ako je davatelj dobara ili usluga Poreznoj upravi prijavio viši iznos poreza na dodanu vrijednost.

(8) Ako porezni obveznik u nekomu računu izdvojeno iskaže porez na dodanu vrijednost iako nije ovlašten da to učini (članak 15. stavak 5.), tada primatelj dobara i usluga ne može odbiti iskazani porez kao pretporez. To vrijedi i kad isporučitelj dobara i izvršitelj usluga prijavi Poreznoj upravi ukupni porez na dodanu vrijednost.

(9) Pretporezi se mogu odbiti ako njihov odbitak nije isključen prema stavcima 3., 5., 6., 7., 8., 10. i 11. ovoga članka, i to u obračunskom razdoblju, u kojemu su primljeni računi za isporučena dobra ili obavljene usluge. Kod plaćenih predujmova pretporez se može odbiti ako su primatelji predujmova izdali račun.

(10) Pretporez se može odbiti samo na temelju računa koji sadrže sve podatke iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona, na temelju uvozne carinske dokumentacije u kojoj je iskazan porez na dodanu vrijednost obračunan pri uvozu, kao i dokaza o uplati poreza u slučaju iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(11) Porezni obveznik ne može odbiti pretporez u sljedećim slučajevima:

a) za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima,

b) za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije pri čemu se reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i slično.

(12) Iznimno, odredbe stavka 11. točke a) ovoga članka ne primjenjuju se ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju te ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju.


XII. POVRAT POREZA

1. Povrat poreza

Članak 21.

(1) Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, čiji je iznos veći od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike. Porezna uprava obvezna je vratiti tu razliku u roku od 30 dana od dana predaje prijave.


2. Povrat poreza inozemnim poduzetnicima

Članak 21.a

(1) Porezni obveznici koji u Republici Hrvatskoj nemaju sjedište niti prebivalište, poslovnu upravu, podružnicu ili drugu poslovnu jedinicu i ne obavljaju isporuke dobara i usluga u Republici Hrvatskoj imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost koji su im zaračunali porezni obveznici na području Republike Hrvatske za isporuke pokretnih dobara i obavljene usluge. Pravo na povrat poreza ostvaruje se pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat poreza.

(2) Pravo na povrat poreza iz stavka 1. ovoga članka imaju porezni obveznici koji u razdoblju za koje traže povrat poreza nisu obavljali isporuke dobara i usluga za koje je mjesto oporezivanja u tuzemstvu, osim:

a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga koje su oslobođene poreza na dodanu vrijednost na temelju odredaba članka 12. točke 31. i 34. i članka 13. ovoga Zakona,

b) usluga za koje je domaći primatelj usluga obvezan obračunati i uplatiti porez na temelju članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Pri povratu poreza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 20. i 22.f ovoga Zakona.

(4) Porezni obveznik iz stavka 2. ovoga članka mora Poreznoj upravi predati zahtjev za povrat poreza najkasnije u roku od šest mjeseci nakon završetka kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.

(5) Ministar financija propisuje odredbe za provedbu ovoga članka.


XIII. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA

1. Posebni postupak oporezivanja malih poduzetnika

Članak 22.

(1) Poduzetnik, osim poduzetnika iz članka 6. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga iz članka 2. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su prema članku 11. i 11.a ovoga Zakona oslobođene poreza, u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna, oslobođen je plaćanja poreza na dodanu vrijednost na isporuke dobara i usluga, nema pravo na iskazivanje poreza na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza koji mu zaračunaju ostali poduzetnici. (od 1. siječnja 2013.)

(2) Poduzetnik iz stavka 1. ovoga članka može od Porezne uprave do kraja godine zatražiti da se na njega u sljedećoj kalendarskoj godini ne primjenjuju odredbe stavka 1. ovoga članka. Porezna uprava to utvrđuje rješenjem a to ga rješenje obvezuje narednih pet kalendarskih godina.


2. Posebni postupak oporezivanja marže za rabljena dobra, umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete

Članak 22.a

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeća značenja:

a) »rabljena dobra« označavaju materijalnu pokretnu imovinu koja je prikladna za daljnju uporabu u stanju u kojem se nalazi ili nakon popravka, uz iznimku umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta te plemenitih kovina iz Carinske tarife, tarifnih oznaka 7106, 7108, 7110 i 7112 i dragoga kamenja iz Carinske tarife, tarifnih oznaka 7102 i 7103,

b) »umjetnička djela« označavaju predmete iz Carinske tarife, tarifnih oznaka 9701, 9702 00 00, 9703 00 00, 5805 00 00, te zidne obloge od tkanine iz Carinske tarife, tarifne oznake 6304 prema originalnim nacrtima umjetnika,

c) »kolekcionarski predmeti« označavaju predmete iz Carinske tarife, tarifnih oznaka 9704 00 00, 9705 00 00,

d) »antikni predmeti« označavaju predmete iz Carinske tarife, tarifne oznake 9706 00 00,

e) »preprodavatelj« je porezni obveznik koji, u okviru svoje gospodarske djelatnosti, kupuje za potrebe svoje djelatnosti ili uvozi radi preprodaje rabljena dobra i/ili umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete, bilo da taj porezni obveznik djeluje za svoj račun ili za račun druge osobe prema ugovoru kojim je utvrđeno plaćanje provizije pri prodaji ili kupnji.

(2) Za isporuke rabljenih dobara, umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje obavi preprodavatelj primjenjuje se posebni postupak oporezivanja razlike u cijeni (marže) koju preprodavatelj ostvari.

(3) Za isporuke dobara iz stavka 2. ovoga članka koje obavi preprodavatelj primjenjuje se oporezivanje marže ako su mu navedena dobra isporučile:

a) osobe koje nisu porezni obveznici,

b) porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke iz članka 11. i 11.a ovoga Zakona i poduzetnici iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona,

c) drugi preprodavatelj ako je njegova isporuka oporeziva po posebnom postupku oporezivanja marže.


Članak 22.b

(1) Porezna osnovica za isporuke dobara iz članka 22.a stavka 1. ovoga Zakona jest marža koja je jednaka razlici između prodajne i nabavne cijene isporučenih dobara, umanjena za iznos poreza na dodanu vrijednost koji je sadržan u toj marži.

(2) »Prodajnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini naknadu, koju preprodavatelj primi ili će primiti od kupca ili treće osobe, uključujući subvencije izravno povezane s tom transakcijom, poreze, carine, pristojbe, slična davanja i sporedne izdatke, kao što su provizije, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja koje preprodavatelj obračuna kupcu, osim iznosa koje poduzetnik obračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe kao i sniženja cijena i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa.

(3) »Nabavnom cijenom« u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se sve što čini naknadu kako je definirano u stavku 2. ovoga članka koju je od preprodavatelja primio ili će primiti njegov dobavljač.

Članak 22.c

(1) Preprodavatelj po vlastitom izboru može primijeniti postupak oporezivanja marže pri isporukama:

a) umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi,

b) umjetničkih djela koja mu isporuče autori i njihovi pravni sljednici.

(2) Preprodavatelj koji se odluči za primjenu postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka obvezan je taj postupak primjenjivati najmanje dvije kalendarske godine.

(3) O početku primjene postupka oporezivanja marže u slučaju iz stavka 1. ovoga članka preprodavatelj mora u pisanom obliku izvijestiti mjerodavnu ispostavu Porezne uprave u roku za predaju prve prijave poreza na dodanu vrijednost za obračunsko razdoblje kalendarske godine u kojoj je poduzetnik prvi put primijenio postupak oporezivanja marže.

(4) Preprodavatelj iz stavka 3. ovoga članka, može nakon proteka dvije kalendarske godine odustati od primjene postupka oporezivanja marže. O tome u pisanom obliku podnosi obavijest mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku za predaju prijave poreza na dodanu vrijednost za prvo obračunsko razdoblje kalendarske godine u kojoj prestaje primjenjivati poseban postupak oporezivanja marže. Ako u navedenom roku ne podnese pisanu obavijest mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave, preprodavatelj nastavlja primjenjivati posebni postupak oporezivanja marže tijekom sljedeće dvije kalendarske godine.

(5) Porezna osnovica za isporuke koje se oporezuju po postupku oporezivanja marže u smislu stavka 1. ovoga članka jest osnovica utvrđena u skladu s člankom 22.b stavkom 1. ovoga Zakona. Za isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje je oporezivi preprodavatelj sam nabavio ili uvezao, carinskoj se osnovici odnosno nabavnoj cijeni mora dodati iznos poreza na dodanu vrijednost.


Članak 22.d

Razlika u cijeni (marža) ostvarena prilikom isporuke umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta podložnih posebnom postupku oporezivanja marže oslobođena je poreza ako se isporuka obavlja prema uvjetima iz članka 13., 13.a i 14. ovoga Zakona.

Članak 22.e

(1) Preprodavatelj može primijeniti redovni postupak oporezivanja za bilo koju isporuku dobara za koju je propisan posebni postupak oporezivanja marže.

(2) Ako preprodavatelj primijeni redovni postupak oporezivanja umjetničkih djela, kolekcionarskih ili antiknih predmeta koje sam uvozi, ima pravo od iznosa poreza na dodanu vrijednost, koji je obvezan platiti, odbiti iznos poreza na dodanu vrijednost koji je platio pri uvozu.

(3) Ako preprodavatelj primijeni redovni postupak za oporezivanje umjetničkih djela koja je nabavio od autora ili njegovih pravnih sljednika ili od poreznih obveznika koji nisu preprodavatelji, ima pravo od iznosa poreza na dodanu vrijednost koji je obvezan platiti, odbiti iznos poreza na dodanu vrijednost koji mu je obračunan za isporučena umjetnička djela.

Članak 22.f

(1) Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja marže ne može od poreza na dodanu vrijednost koji je obvezan platiti, odbiti porez koji je platio pri uvozu, odnosno porez koji mu je obračunan za:

1. umjetnička djela, kolekcionarske ili antikne predmete koje je sam uvezao,

2. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti autori ili njihovi pravni slijednici,

3. umjetnička djela koja su mu isporučili ili će mu ih isporučiti porezni obveznici koji nisu preprodavatelji.

(2) Preprodavatelj koji primjenjuje postupak oporezivanja marže ne može od poreza na dodanu vrijednost, koji je obvezan platiti, odbiti porez koji mu je obračunao drugi preprodavatelj za isporučena dobra, ako za isporuke tih dobara primjenjuje postupak oporezivanja marže.


Članak 22.g

(1) Preprodavatelj koji u isto vrijeme primjenjuje redovni postupak oporezivanja porezom na dodanu vrijednost i postupak oporezivanja marže mora voditi posebnu evidenciju za svaki od tih postupaka.

(2) Ministar financija propisuje oblik i sadržaj tih evidencija.

Članak 22.h

Preprodavatelj ne smije na računima za isporučena dobra, koja podliježu postupku oporezivanja marže, iskazati posebno iznos poreza na dodanu vrijednost.

XIV. OBVEZA VOĐENJA KNJIGOVODSTVA, ČUVANJA DOKUMENTACIJE I NADZOR

1.Obveza vođenja knjigovodstva

Članak 23.

(1) Porezni obveznik koji plaća porez prema izdanim računima mora u knjizi primljenih (ulaznih) i izdanih (izlaznih) računa i u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za utvrđivanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost, a naročito: 

1. o ukupnoj vrijednosti isporuka dobara i obavljenih usluga, vrijednosti isporuka dobara i obavljenih usluga na koje se plaća porez registriranim poreznim obveznicima i krajnjim potrošačima te vrijednosti isporuka dobara i obavljenih usluga koje su oslobođene plaćanja poreza, 

2. o obračunanom porezu po izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge, 

3. o ukupnoj vrijednosti primljenih dobra i usluga, vrijednosti primljenih dobara i usluga s porezom i vrijednosti primljenih dobara i usluga bez poreza, 

4. o obračunanom porezu po računima za primljena dobra i korištene usluge (pretporezu). 

5. o obvezi poreza za uplatu i uplati poreza, 

6. o potraživanju za povrat pretporeza i njegovoj naplati

(2) Podatke iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. ovoga članka porezni obveznici moraju osigurati unutar roka propisanog za uplatu poreza.

(3) Podatke iz stavka 1. ovoga članka obvezni su na odgovarajući način osigurati i porezni obveznici koji porez na dodanu vrijednost utvrđuju i plaćaju na temelju naplaćenih naknada prema članku 17. stavku 3. i 5. ovoga Zakona.

(4) Porezni obveznici koji zalihe dobara iskazuju po prodajnim cijenama s uračunanim porezom, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, osiguravaju i podatke o uračunanom porezu na dodanu vrijednost te podatke o poreznim osnovicama razvrstanim po poreznim stopama.

2. Čuvanje dokumentacije

Članak 24.

(1) Porezni obveznici moraju izdane i primljene račune, dokumente o ispravcima računa, dokaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente na osnovi kojih su korištena oslobođenja od plaćanja poreza, obračune poreza kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje poreza čuvati u rokovima propisanima odredbama posebnih propisa.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina po ovome Zakonu mora se čuvati najmanje deset godina od proteka godine na koju se odnosi.

3. Nadzor

Članak 25.

(1) Provedbu ovoga Zakona nadziru Porezna uprava i Financijska policija.

(2) Ako se u tijeku nadzora utvrdi da porezni obveznik ne vodi knjigovodstvo iz članka 23. ovoga Zakona, i zbog toga nije moguće utvrditi obvezu poreza na dodanu vrijednost, tijelo koje obavlja nadzor nalaže poreznom obvezniku popis zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavi, po tržišnim cijenama.

(3) Tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu rješenjem privremeno zabraniti poreznom obvezniku daljnji rad: 

1. ako ne dopusti nadzor, 

2. ako ne obračunava ili ne uplaćuje porez na dodanu vrijednost,

3. ako ne posjeduje dokumentaciju o primljenim i isporučenim dobrima i uslugama, 

4. ako ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi poreza za uplatu te o uplaćenom porezu, 

5. ako ne izdaje račune ili ako isporuke dobara i usluga naplaćuje gotovinom, a ne iskazuje ih preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način.

(4) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne zadržava izvršenje rješenja.

(5) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka izvršava se pečaćenjem poslovnih prostorija, onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za rad.

(6) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka traje od dana izvršnosti rješenja do uklanjanja razloga radi kojih je zabrana izrečena.

(7) Ako porezni obveznik ne plati utvrđene obveze poreza na dodanu vrijednost u roku iz stavka 6. ovoga članka privremena zabrana traje sve dok porezni obveznik ne plati porez.


XV. PRAVNA SREDSTVA

Članak 26.

(1) Prestao važiti stupanjem na snagu Općeg poreznog zakona 127/00 dana 01.01.2001.g.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka u postupcima iz toga stavka nadležna carinarnica će postupiti u skladu s odredbama Carinskog zakona koje propisuju postupak naknadnog obračuna carine i donošenje rješenja o naplati i vraćanju carine koja nije bila obračunata ili je obračunata u manjem ili većem iznosu od propisanog.


XVI. OVLAŠTENJA MINISTRA FINANCIJA

Članak 27.

Ovlašćuje se ministar financija da donosi potanje propise za provedbu ovoga Zakona.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Članak 28.

(1) Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 1.000,00 do 200.000,00 kuna: 

1. ako u računu ne iskaže sve propisane podatke (članak 15. stavak 3. ili 6.), 

2. ako ne istakne obavijest o obvezi izdavanja i uzimanja računa (članak 15. stavak 9.), 

3. ako ne podnese ili ne podnese u propisanom roku prijavu poreza na dodanu vrijednost (članak 18. stavak 1.), 

4. ako ne podnese ili ne podnese u propisanom roku konačni obračun poreza na dodanu vrijednost (članak 18. stavak 2.), 

5. ako porez na dodanu vrijednost ne uplati na propisani račun (članak 19. stavak 3.), 

6. ako u svom knjigovodstvu ne osigurava podatke za obračun i uplatu poreza na dodanu vrijednost te o obračunanom i uplaćenom porezu (članak 22.g i 23.), 

7. ako ne popiše izdane a nenaplaćene račune (članak 31. stavak 1. točka 1.), 

8. ako ne dostavi ili ne dostavi u propisanom roku popisne liste (članak 31. stavak 2.), 

9. ako ne izvijesti ili u propisanom roku ne izvijesti Poreznu upravu prije popisa zaliha (članak 31. stavak 3.), 

10. ako ne poništi obračun poreza na promet proizvoda i usluga ili ne obračuna porez na dodanu vrijednost (članak 31. stavak 4.), 

11. ako ne obračuna, i ne izda račune za obavljene isporuke dobara i usluga (članak 32. stavak 1.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se i porezni zastupnik koji ne ispunjava porezne obveze iz članka 6.a stavka 5. ovoga Zakona.

(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 40.000,00 kuna kaznit će se i osoba koja je kod poreznog obveznika odgovorna za obavljanje poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka a ne postupi po odredbama ovoga Zakona.


Članak 29.

(1) Novčanom kaznom za prekršaj kaznit će se porezni obveznik u iznosu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna: 

1. ako netočno utvrdi poreznu osnovicu (članci 8., 9. i 22.b te članak 32. stavci 2. i 3.),

2. ako koristi porezna oslobođenja suprotno odredbama zakona (članak 11., 11.a, 12., 13., 13.a i 13.b),

3. ako ne izda račun (članak 15. stavak 1.), 

4. ako isporuke dobara i usluga naplaćuje gotovinom, a ne iskazuje ih preko naplatnog uređaja ili na drugi odgovarajući način (članak 15. stavak 7.), 

5. ako ne obračuna ili netočno obračuna porez na dodanu vrijednost (Članak 17.), 

6. ako ne obračuna i ne uplati dužni iznos poreza na dodanu vrijednost ili ako ga ne uplati u propisanom roku (članak 19. stavak 1.), 

7. ako odbije pretporez, koji se po ovome zakonu ne može odbiti (članak 20. stavak 3., 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11. i članak 22.f), 

8. ako ne čuva dokumentaciju u propisanom razdoblju (članak 24.), 

9. ako ne dopusti nadzor nadležnim tijelima ili ne da na uvid dokumentaciju i knjige o primljenim i izdanim računima za isporučena dobra i obavljene usluge (članak 25. stavak 1. i 3.), 

10. ako ne izvijesti mjerodavnu ispostavu Poreze uprave u roku za predaju prve prijave poreza na dodanu vrijednost o početku primjene postupka oporezivanja marže (članak 22.c stavak 3.)

11. ako ne popiše zalihe robe u trgovini i ugostiteljstvu (članak 31. stavak 1. točka 2. i 3.).

(2) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se i osoba koja je kod poreznog obveznika odgovorna za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka a ne postupi po odredbama ovoga Zakona.

(3) Za prekršaje stavka 1. ovoga članka učinjene u povratu u roku od dvije godine nadležno tijelo koje provodi prekršajni postupak može izreći uz novčanu kaznu i zaštitnu mjeru zabrane obavljanja djelatnosti u vremenu od jedne do tri godine.

(4) Za prekršaj iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona kaznit će se porezni obveznik u visini tržišne vrijednosti zatečenih dobara bez dokumentacije o nabavi.


Članak 30.

Kupcu odnosno korisniku usluga izreći će se kazna za prekršaj na licu mjesta u iznosu 50,00 kuna ako osobi ovlaštenoj za nadzor odbije pokazati račun, isječak vrpce ili potvrdnicu iz naplatnog uređaja koju mu je izdao prodavatelj (članak 15. stavak 10.).


XVIII. PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 31.

(1) Porezni obveznici prema Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga na dan 31. prosinca 1996. godine moraju: 

1. popisati izdane a nenaplaćene račune u kojima je obračunan porez na promet za isporučene proizvode i obavljene usluge, 

2. u trgovini, popisati zalihe roba koje se vode (iskazuju) po prodajnim cijenama s uračunanim porezom na promet proizvoda i usluga, 

3. u trgovini i ugostiteljstvu, popisati zalihe cigareta i drugih duhanskih prerađevina, alkohola, alkoholnih i bezalkoholnih pića, mineralnih i gaziranih voda, piva i kave po prodajnim cijenama.

(2) Popisne liste zaliha iz stavka 1. točke 3. ovoga članka treba dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 10. siječnja 1997. godine.

(3) Porezni obveznici čije su prosječne mjesečne zalihe proizvoda iz stavka 1. točke 3. ovoga članka bile tijekom 1996. godine iznad iznosa od 1,000.000,00 kuna obvezni su o tome izvijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu najkasnije do 20. prosinca 1996. godine.

(4) Uračunani porez u zalihama iz stavka 1. točke 2. ovoga članka porezni obveznici moraju poništiti, utvrditi cijene bez poreza na promet te na tako utvrđene cijene obračunati porez na dodanu vrijednost po odredbama ovoga Zakona.

(5) Porez na promet proizvoda sadržan u zalihama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka porezni obveznici će razmjerno isporukama tih proizvoda odbiti kao pretporez s tim da se po toj osnovi ne može koristiti pravo na povrat poreza po članku 21. stavak 1. ovoga Zakona.

(6) Račune koji su ispostavljani a po kojima nisu do 31. prosinca 1996. godine obavljene isporuke dobara odnosno usluga treba poništiti. Isto tako treba poništiti račune za predujmove koji do 31. prosinca 1996. godine nisu naplaćeni.

Članak 32.

(1) Svi isporučitelji dobara i usluga obvezni su s danom 31. prosinca 1996. godine obračunati vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga i zaračunati ih kupcima (naručiteljima). Ovo se odnosi i na usluge suizvoditelja glavnom izvoditelju radova.

(2) Ako se nakon početka primjene ovoga Zakona u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka sastavlja obračun u kojemu se iskazuje ukupna vrijednost isporučenih dobara ili obavljenih usluga, iznimno od odredbi članka 8. ovoga Zakona, osnovicu poreza čini vrijednost zaračunana za razdoblje nakon 1. siječnja 1997. godine.

(3) Porezna osnovica iz stavka 2. ovoga članka umanjuje se za predujmove koji su naplaćeni do 31. prosinca 1996. godine, a odnose se na isporuke investicijskih dobara i usluge koje će biti učinjene nakon primjene ovoga Zakona.

Članak 33.

(1) Porez na promet proizvoda i usluga kojeg porezni obveznik duguje prema odredbama Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga mora se platiti u rokovima i na način propisan odredbama toga Zakona.

(2) Na obveze poreza na promet proizvoda, i usluga nastale prije početka primjene ovoga Zakona glede njihovog utvrđivanja, žalbenog postupka, obnove postupka, zastare, naplate i povrata te vođenja prekršajnog postupka primjenjivat će se Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga koji je bio na snazi do početka primjene ovoga Zakona.

Članak 33a.

Početkom primjene odredbi o promjeni porezne stope, porezni obveznici dužni su popisati zalihe dobara za koja se mijenja porezna stopa.

Članak 34.

Danom početka primjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prestaje važiti Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga ("Narodne novine", br. 95/94 i 34/95.).

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjuje se od 1. siječnja 1997. godine.



Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u iz NN 87/09


Članak 26.

(1) Porezni obveznici koji su osobne automobile ili druga sredstva za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih nabavili do 31. prosinca 2009. godine i koristili pravo na odbitak pretporeza, te obračunavali i plaćali porez na dodanu vrijednost na 30% iznosa troška amortizacije za iznos do 400.00,00 kuna nabavne vrijednosti tih sredstava, odnosno na 100% iznosa troška amortizacije za iznos koji prelazi 400.000,00 kuna nabavne vrijednosti, obvezni su i dalje obračunavati i plaćati porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju na 30% odnosno 100% iznosa troška amortizacije do isteka amortizacijskog vijeka odnosno trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih sredstava.

(2) Porezni obveznici iz članka 21.a stavka 1. ovoga Zakona imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost za isporuke dobara i obavljene usluge koje su im zaračunali tuzemni porezni obveznici nakon 31. prosinca 2009.

(3) Postupak oporezivanja marže primjenjuje se i na isporuke dobara iz članka 22.a stavka 2. ovoga Zakona koja su nabavljena od osoba iz članka 22.a stavka 3. ovoga Zakona do 31. prosinca 2009.

(4) Humanitarne organizacije, zdravstvene, obrazovne, kulturne, znanstvene, vjerske i socijalne ustanove, športski amaterski klubovi te tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu primljene iznose inozemnih novčanih donacija, za koje su izdane potvrde o primljenim inozemnim novčanim donacijama do 31. prosinca 2009. iskoristiti bez plaćanja poreza na dodanu vrijednost najkasnije do 31. prosinca 2010.

(5) Postupci za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost pri uvozu doniranih dobara ili pri uvozu dobara koja se plaćaju iz primljenih inozemnih novčanih donacija, a koji su prije stupanja na snagu ovoga Zakona započele humanitarne organizacije, zdravstvene, obrazovne, kulturne, znanstvene, vjerske i socijalne ustanove, športski amaterski klubovi te tijela državne, lokalne i područne (regionalne) samouprave, okončat će se prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su bile na snazi kada su ti postupci započeti.

(6) Iznimno od odredbe članka 20. stavka 5. ovoga Zakona, porezni obveznici iz članka 11. i 11.a kod kojih dolazi do promjena uvjeta mjerodavnih za oporezivanje stupanjem na snagu ovoga Zakona, te počinju obavljati oporezive isporuke, ne mogu ispraviti pretporez za gospodarska dobra nabavljena prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 27.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Članak 28.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010


Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u iz NN 22/12

Članak 2.

Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktom Europske unije:

– Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11. 12. 2006.).


Članak 10.

(1) Od 1. siječnja 2013. odredbe članka 22. stavka 1. Zakona primjenjuju se i na porezne obveznike koji su upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na temelju godišnje vrijednosti isporuka dobara ili obavljenih usluga koje su nakon odbitka vrijednosti isporuka iz članaka 11. i 11.a Zakona bile veće od 85.000,00 kuna, a u 2012. godini nisu ostvarili navedene isporuke vrijednosti veće od 230.000,00 kuna (bez poreza na dodanu vrijednost). (od 1. siječnja 2013.)

(2) Iznimno, porezni obveznici iz stavka 1. ovoga članka obvezni su do 15. siječnja 2013. podnijeti zahtjev za brisanje iz registra obveznika poreza na dodanu vrijednost nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe članka 22. stavka 2. Zakona. (od 1. siječnja 2013.)

(3) Porezni obveznici koji u 2012. godini nisu ostvarili isporuke iz stavka 1. ovoga članka veće od 230.000,00 kuna ostaju i dalje porezni obveznici ako su bili upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost na vlastiti zahtjev za što im je Porezna uprava izdala rješenje koje ih obvezuje pet kalendarskih godina. (od 1. siječnja 2013.)

Članak 11.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. ožujka 2012., osim  koje stupaju na snagu 1. siječnja 2013.


Klasa: 410-19/12-01/01

Zagreb, 17. veljače 2012.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Boris Šprem, v. r.